Advertisement
Početna stranica
Brze vijesti
Opća kultura
Vox Feminae
Izložbe / Osvrti
Intervjui
Filmska.net
Cunterview radionice
Cunterview jukebox
Festivali
KOLUMNE
Q-fokus
Žene i strip
Cherry F. u malom mistu
BAZA UMJETNICA
Likovna umjetnost
Književnost
Film, video i fotografija
Novi mediji
Glazba
Scenska umjetnost
Primijenjena umjetnost

Feminizam i popularna kultura: Dani Marije Jurić Zagorke 2008.
Utorak, 22 Srpanj 2008
Image Centar za ženske studije, Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost  Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje

Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu:
FEMINIZAM I POPULARNA KULTURA (glavna tema);
ZAGORKA – ŽIVOT, DJELO, NASLIJEĐE (stalna tema) koji će se održati 28. i 29. studenog 2008. u Zagrebu.
ROK: 15. rujan

Nakon uspješno održanih prošlogodišnjih Dana Marije Jurić Zagorke, pokrenutih u povodu 50. godišnjice Zagorkine smrti, Centar za ženske studije nastavlja s organiziranjem te kulturne manifestacije i održavanjem međunarodnog znanstvenog skupa u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prošlogodišnji skup u cijelosti je bio posvećen istraživanju i propitivanju Zagorkina života, djela i naslijeđa a rezultirao je vrijednim radovima koji će uskoro biti objavljeni u zborniku. Takvo je istraživanje otvorilo prostor implicitnoj (i šire zasnovanoj) temi o ženskom autorstvu, odnosno o percipiranju, vrednovanju i ovjeri stvaralaštva žena u različitim društvenim, povijesnim i kulturnim kontekstima. Stoga je ove godine u koncept Dana Marije Jurić Zagorke programski uvedena, uz stalnu temu o Zagorki, i glavna tema skupa, s promjenjivim naglaskom svake godine. Ovogodišnja izabrana glavna tema je suodnos feminizma i popularne kulture.

FEMINIZAM I POPULARNA KULTURA
(glavna tema)

Image Na prošlim Danima imale smo prilike uvidjeti kako je specifičan spoj feminizma i populizma ključno obilježje Zagorkinih književnih tekstova, kao i njezinih nefikcionalnih, novinskih radova. Riječ je o tzv. popularnom feminizmu, obliku feminizma koji se većim dijelom ostvaruje kroz pregovore sa ženskom popularnom kulturom. Upravo je taj pokušaj prisvajanja popularnih ženskih praksi te oživljavanja "ženstvene" kulture pod novim, vlastitim uvjetima presudan za razumijevanje razlike između drugoga i trećega vala feminizma. Nerazumijevanje feministkinja drugoga vala za užitke koje nudi popularna kultura važan je razlog zbog kojeg se mlade žene ili djevojke oklijevaju deklarirati kao feministkinje.
Posrijedi je ujedno i jedan od ključnih problema tzv. teorije ženskih žanrova, analitičkoga područja u kojem se proučavanje (suvremene) popularne kulture susreće s feminističkom teorijom.
 
Iako je kategorija »ženskih žanrova« izvorno proizašla iz konteksta bavljenja audiovizualnim tekstovima, odnosno televizijskim i filmskim formama namijenjenim ženskoj publici (A. Kuhn), radikalnija i suvremenija definicija ženskih žanrova (Ch. Brunsdon) uključuje kako tekstove ženske popularne kulture (melodrame i sapunice, romantične komedije i "ženske" serije; ljubavne romane i chick lit; ženske i tinejdžerske časopise itd.), tako i popularnokulturne prakse (modu, šminku, pletenje, šivanje, tračanje itd.) te druge aspekte tradicionalne ženske i djevojačke kulture.
 
Proučavanje ženskih žanrova institucionaliziralo se tijekom 1980-ih u okviru britanskih kulturalnih studija kao dio političke kritike koja je eksplicitno funkcionirala kao napad na patrijarhat, a implicitno pak kao kritika konvencionalnih formi ženstvenosti. U tom se smislu prva etapa feminističkoga bavljenja popularnom kulturom može opisati kao interes za "predodžbe žena" (u medijima, umjetnosti, popularnoj kulturi), dok drugu etapu obilježava pomak prema "predodžbama za žene", tj. ženskim žanrovima.
 
Također bi se moglo govoriti i o reprezentacijama ženske popularne kulture u tzv. visokoj ili elitnoj kulturi, odnosno o "predodžbama predodžbi za žene", kakve se mogu pronaći, primjerice, u romanima koji, poput Flaubertove Madame Bovary, konstruiraju predodžbu popularne književnosti te njezinih čitateljica i čitatelja.

Imajući to na umu, pozivamo zainteresirane da prijave izlaganja na tragu navedenih određenja odnosa feminizma i popularne kulture. Dobrodošli su prilozi koji nude feminističko čitanje određenoga ženskog žanra i drugih popularnih žanrova (poput krimića, westerna i SF-a) ili praksi, kao i pojedinačnih djela/tekstova, te radovi koji se bave teorijskim pitanjima vezanima uz složenu problematiku pregovaranja feminizma s popularnom kulturom i popularne kulture s feminizmom – kao što su odnos feministkinja drugoga i trećega vala, "girlie" ili "pink" feminizam, (a)političnost ženske popularne kulture, problematika proizvodnje i potrošnje, subverzija dominantnih modela ženstvenosti i pristanak na njih, interakcija feminističkih teoretičarki i "običnih" žena/"običnih" čitateljica/kućanica, razlikovanje između "ozbiljnih" (političkih) i "trivijalnih" (svakodnevnih, popularnih) ženskih problema, osjećaj krivnje i srama zbog bavljenja potonjim itd. Pritom nas osobito zanima artikulacija navedenih problema unutar hrvatskoga kulturnog konteksta.
Maša Grdešić
 

ZAGORKA – ŽIVOT, DJELO, NASLIJEĐE
(stalna tema)

ImageProšlogodišnji skup je pokazao da postoji velik interes za bavljenje Zagorkinim djelom, naročito korištenjem suvremenih teorijskih pristupa te kod mlađih istraživača/ica. Feministička kritika u Zagorki nalazi izrazito inspirativnu građu za svoje analize, ali uspješno su korišteni i drugi pristupi, od psihoanalitičkog do usporednih čitanja arhivske građe i povijesnih prikaza.

Stoga ohrabrujemo sve one koji bi se na ovogodišnjem skupu usmjerili širenju lepeze interpretativnih mogućnosti ili se koncentrirali na neke aspekte koji traže posebnu istraživačku pažnju (istraživanje rasutih ili neobjavljenih rukopisa, usustavljivanje Zagorkine bibliografije, biografska arhivska istraživanja, povijesni izvori za književna djela). Adaptacije Zagorkinih djela ili njezine biografije u različitim medijima također mogu biti jedan od fokusa (kazalište, dokumentarni film, igrani film, sapunice…). Pritom bi povezanost s glavnom temom skupa, Feminizam i popularna kultura, svakako doprinijela plodnoj raspravi.


Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2008. na adresu


Centar za ženske studije
Berislavićeva 12
10000 Zagreb, Hrvatska,
odnosno na e-mail adresu
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Programski odbor: Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Slavica Jakobović Fribec, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić, Sandra Prlenda, Andrea Zlatar-Violić.
 
Prilagođeno pretraživanje

| Powered by NGO studio |
| Be the change you want to see in the world |
2006 - 2013 cunterview.net
Made for Firefox
Use under Creative Commons BY-NC-SA License (Uvjeti korištenja)