piše: Ana Jerković

Clara Tomić Bleibtreu, jedina doktorica znanosti umjetnosti u Hrvatskoj, nedavno je izložila svoje bojane tapete/ponjave u Dioklecijanovim podrumima, okupljene pod nazivom 'Među prostorima'.

Osebujni svestrani karakter i zanimljiva biografija potaknula je veliki interes za ovu umjetnicu, koja živi i radi u Parizu, a trenutno ljetuje u Makarskoj.

 Vrlo sam zadovoljna izložbom u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu - rekla je Clara Bleibtreu. - Izlagati u tako monumentalnom i toliko značenjima i poviješću označenom prostoru, kao i činjenica da je izložbu dnevno vidjelo u prosjeku 1500 turista, prekrasan je osjećaj. Izložbu je organizirao ULUH, čiji sam član.

Što Vaši radovi predstavljaju?
 Upotrebljavam ponjavu/tapet kao simbol tkanja, kako bih kroz to simbolizirala kreativan krug i kreaciju samu po sebi. Na slikama su ponjave više ili manje vidljive, ponegdje potpuno nevidljive.

Željela sam obratiti pažnju na način tkanja, jer se odjeća reže u niti, rula prstima i ponovo utkaje, te tako ukazati na vječitost prvoga poznatoga dekorativnog motiva, rasvijetliti njegovu strukturu i misteriju njegova nastanka. Strukturu sam rasvijetlila, ali još moram otkriti tajnu njegova nastanka.

Clara Bleibtreu, acrylic on rug, 200x140 cm, 2003

Kako se ti motivi uklapaju u današnju umjetnost? Jeste li klasičarka ili ste orijentirani prema suvremenim strujama?
 Koristeći ponjavu, dakle, upotrebni predmet, što nije ništa novo u umjetnosti od ready-madea, prastari motivi su stavljeni u postmoderni kontekst i dobili su tako novo značenje.

Po tome izložba ima i konceptualnu dimenziju, ali za razliku od konceptualnih djela, gdje je sadržaj djela ujedno i njegova forma, ovdje je prastara forma postala njegov sadržaj.

Koga biste naveli kao primjer dostignuća vrhunske umjetnosti?
 U umjetnosti sam pristalica čiste forme, estetike bez dubine, bez angažmana, bez vjere, u neprekidnoj metamorfozi, čija se forma mijenja. Ali ostaje samo forma kojoj svatko može dati sadržaj.

To je Kierkegaardov stav. S druge strane, pristalica sam genijalnoga Leonarda Da Vincija, za kojega je umjetnost istraživanje, i mora nositi istraživačku komponentu bez koje nema umjetničkoga djela, koji je istraživao anatomiju da bi napravio crtež.

Kako se ta komponenta vidi u Vašemu radu?
 Dugo arheološko i etnološko istraživanje prethodilo je seriji radova na ponjavama. Krajem 80-ih započela sam i istraživanje geneze dekorativnih motiva na tekstilu i došla do zaključka da ponjave po načinu tkanja i prenošenja vizualnoga znanja po sjećanju, bez crteža te isključivo ženskom linijom, predstavljaju nositelje pramotiva na tekstilu te da nastaju u periodu neolita.

Bilo je malo dokumentacije i radova, pa sam započela sakupljanje ponjava najprije na Balkanu, a onda po zabačenim planinskim selima u Europi, Africi, Aziji. Prva izložba zvala se Kolektivno nesvjesno i bila je izložena na II. Istanbulskom bijenalu u selekciji Beral Madre.

Jeste li poslije nastavili istraživanje?
 Ubrzo zatim je došao rat i zahvaljujući Bernardu Teyssedreu, osnivaču Odjela za likovne umjetnosti i estetiku Univerziteta Pariz 1 Sorbonna, nastavila sam istraživanje geneze dekorativnih motiva, jer je on smatrao da je nedostatak dokumentacije potvrđivao da se radi o pionirskom istraživanju te sam zahvaljujući njegovim preporukama od Francuske vlade dobila veliku stipendiju od koje smo živjeli cijeli rat ja i moja obitelj. Naravno, rad sam završila i objavila knjigu.

Kao umjetnica rođena u Sarajevu niste svojim umjetničkim djelom bili angažirani kao što su bili mnogi vaši sarajevski kolege... Zašto?
 Nisam iz dva razloga: prvi je što sam suviše patila da bih na ruševinama i patnji gradila umjetnički senzibilitet. Drugi je što danas imamo najezdu umjetničkih djela, podržavanih od mnogih važnih muzeja i selektora, gdje je umjetničko djelo izravno implicirano u politiku.

Eksploatirajući političku ili religioznu ideju kao pamflet ta djela identificiraju umjetničku emociju s provociranjem najnižih strasti. Mislim konkretno na radove na temu rata na Balkanu, ali i politike Busha, djela koja koriste križ ili Muhamedovu sliku, homoseksualnost itd...

Duboko sam protiv takve vrste umjetnosti koja je previše sišla na ulicu i jedino je direktna sprega s politikom i političkim moćnicima vraća u Muzeje.

Kakvi su Vam planovi za budućnost? Kakve su šanse za napredak i etabliranje umjetnika u Francuskoj?
 Moja utopistička vizija umjetnosti i želja za istraživanjem, proizašla iz moga totalno neoportunističkoga stava u životu, nije dobra podloga za bilo kakav plan karijere ni dobra osnova za planiranje napretka niti etabliranja. Jedina sam doktorica znanosti umjetnosti u Hrvatskoj, a nisam uspjela naći posao na fakultetu.

U Francuskoj je konkurencija jača, a izabrana sam u zvanje docenta i radim u jednoj gimnaziji. Međutim, nisam zadovoljna jer su moji kolege bez toliko izložbi i objavljenih radova redovni profesori. Ali intelektualna sredina u Francuskoj je izuzetno stimulativna i ta sredina je moja umjetnička zemlja.

Koga najviše cijenite u modernoj Hrvatskoj umjetnosti?
 Marina Tartalju. Imao je stav o umjetniku i umjetničkome djelu kao i ja. Vjerojatno sam i pod utjecajem njegova stava, jer je on bio profesor mome profesoru Kolobariću, u čijoj sam klasi diplomirala.

Izložbe i akademska karijera

Clara Bleibtreu Rođena je u Sarajevu, gdje je završila Akademiju likovnih umjetnosti. Godine 1981. dobila je stipendiju francuske vlade za studij u Parizu, gdje je specijalizirala grafiku i slikarstvo u ateljeima Sveučilišta Pariz I, na Sorbonni magistrirala filozofsku estetiku, te doktorirala.

Usporedno s akademskom karijerom, redovito izlaže u pariškim galerijama. U Sarajevu je osnovala galeriju ANUBIH, a od 1991. ponovno boravi u Parizu i otvara galeriju “Clara Bleibtreu”.

Organizirala je i sudjelovala na Prvoj izložbi suvremenog hrvatskog slikarstva u Parizu, a za doprinos francuskoj kulturi 1999. dobila priznanje Mérite et Dévouement Français te zlatnu medalju Akademske udruge Arts-Sciences-Lettres za kvalitetu izložbe.

Tekst je ptvotno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. 

Komentari

Dodaj Novi

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."