|
Utorak, 22 Travanj 2008 |
 Darija Bostjančić Instruktorica sportskog penjanja, pustolovna trkačica.
Darija je žena
koju bi svaki pustolovni tim poželio imati u svom sastavu, neumoljiva u
potrazi za novim uzbuđenjima i svojim granicama izdržljivosti.
Osvajačica je mnogih odličja na pustolovnim utrkama. No nisu
samo pustolovne utrke njena ljubav, alpinizam i penjanje dio su njenog
životnog opredjeljenja.
|
|
Nedjelja, 24 Veljača 2008 |
 Sa središnjom gošćom 5. Festivala filmova o ljudskim pravima, njemačkom filmskom i video umjetnicom i teoretičarkom razgovarao je Vid Mesarić.
Hito Steyerl poznata je po svojem filmskom esejističkom izričaju kojim istražuje suvremene fenomene globalizacije, migracije, rasizma i nacionalizacije u srednje-europskom prostoru. Njezina retrospektiva prikazana je u sklopu popratnog festivalskog programa posvećenog ženskom pismu u filmskoj povijesti. Hito Steyerl je rođena 1966. godine u Munchenu, filmsku fotografiju studirala je u Tokiju, surađivala je kao pomoćna redateljica na filmu Do kraja svijeta Wima Wendersa, a 2001. obranila je i doktorat iz filozofije. Kao predavač postkolonijalne teorije i kulturalnih studija gostovala je na školama u Londonu, Beču i Berlinu gdje sada živi i radi, a djeluje i kao aktivistica u pokretu migrantica i nebjelačkih žena u Njemačkoj.
|
|
Petak, 21 Prosinac 2007 |
 Ples je iskren, jer ne skriva tjelesne nedostatke, već ih naprotiv ističe i ne dopušta gledateljima da ih ignoriraju
Piše: Barbara Matejčić
Lisi Bufano u 21. godini amputirane su obje noge i prsti ruku nakon
bakterijske infekcije. Do tada se bavila vizualnom umjetnošću, a
u godinama nakon operacije okrenula se plesu. Njena dva
plesna performansa su je i dovela iz Amerike u Zagreb kao sudionicu festivala Ekstravagantna tijela, posvećenog osobama s invaliditetom. Jutro nakon
zagrebačke izvedbe u punoj dvorani Teatra &TD, razgovarali smo s njom i
njenom partnericom u performansu Za drveno srce jedan dah je čitavo
more, profesionalnom plesačicom i koreografkinjom Sonsheree Giles.
|
|
Nedjelja, 26 Kolovoz 2007 |
|
|
|
Ponedjeljak, 02 Srpanj 2007 |
 Razgovarala: Ana Jerković
"Ljudi i
novinari" naziv je prvijenca novinarke Vjesnika Lada
Žigo, gdje u tri kratke
priče nastoji prikazati današnje stanje u medijima, umjetnosti i kulturi.
Pogađajući bit problema, Žigo razrađuje novinarsku senzaciju, kritiku i
reportažu do mjere da svoju struku svodi na trendovsku podložnost i poslušnost
lišenu kritičkog razmišljanja i istinskih vrijednosti, morala, kao i visoke
umjetnosti. (Recenzija Jadranke Pintarić u Nacionalu)
- Na neki je način i moja knjiga smiješna – ona je pravo na ljudski
glas, ali bez ikakve moći da se promijeni red stvari.
|
|
Petak, 22 Lipanj 2007 |
 Razgovarala: Tanja Topolovec
Tajči Čekada mlada je avangardna modna kreatorica iz Rijeke koju smo na cunterview-u već predstavile. Kreativna je, svestrana i puna neobičnih zamisli.
Da nam je još ovakvih kreativki, možda crveni tepih ne bi imao loš okus.
Ako čitate dalje, saznat ćete, između ostaloga, da je u njezinim planovima suradnja s Bjork, kako izgleda njezina posljednja kolekcija odjeće za ljude i životinje koji odlaze živjeti na Mars, kako razvija svoje ideje, zašto voli performans, gdje crpi inspiraciju i što misli o domaćoj modnoj sceni...
|
|
Utorak, 05 Lipanj 2007 |
 Prema nordijskoj mitologiji, postoji devet svijetova kozmosa. U samom središtu nalazi se svijet koji su bogovi načinili za ljude: Midgard (Srednja zemlja).- 'Shield Maidens' je engleski ekvivalent staronordijskom pjesničkom epitetu koji se koristio za polubožice Valkire, djeve koje su nadgledale bitke i utjecale na njihov tijek odabirom najhrabrijih ratnika za konačnu bitku u Sumrak svjetova.
- Vjerujemo li da postoje stvari koje su nam unaprijed određene, ili možda one s kojima smo se susretali u nekim drugim životima, neće nam biti teško prihvatiti da određene osobe bivaju privučene nekim osobitim znanjima. www.shieldmaidens.org
|
|
Srijeda, 30 Svibanj 2007 |
 Možda zvuči otrcano, ali glazba je magija.
- Nema recepta za život, ali truditi se biti dobar nije loša opcija, jer se sve što učiniš vraća. Iako sam po prirodi osvetoljubiva, na prvu uvijek idem pozitivno i trudim se takva ostati koliko je god moguće; zloća poružnjuje i iscrpljuje.
- Svaki glazbenik mlađe generacije ima fazu fascinacije jazzom.
- Za mene teatar kao mjesto zbivanja ima posebnu čar i onaj tko mi ponudi zanimljivu temu i uvjerljivu razradu u dobro promišljenome vremenskome trajanju ima moju vječnu pozornost, bez obzira na to koliko ja doma visila na YouTubeu. Mirela Ivičević
|
|
Četvrtak, 17 Svibanj 2007 |
 Upoznajte se sa Anjom Maleć, pa potom nastavite s intervjuom i saznajte kako je nastala izložba Botox shop (otvorena do subote u GVN), gdje Maleć objedinjuje činjenice kako ljudi svakodnevno sjede, pričaju satima i satima uz ispijanje silnih kava, nose maske pri ophođenju s drugim ljudima i opsjednuti su uljepšavanjem... "I, voilá, kafić u kojemu možeš piti kavu te se istovremeno uljepšavati."
Anja Maleć rođena je u Sarajevu 1986., četvrta je godina ALU u Zagrebu, a u ljeti odlazi na daljnju edukaciju - u Norvešku, gdje će studirati animaciju i multimediju.
|
|
Četvrtak, 10 Svibanj 2007 |
 Uvod u intervju by Ivana Armanini:
Ola! Moram
priznat da imam urođenu odbojnost prema formularima. Zaudaraju na
policiju, duge redove za čekanje osobnei paniku od toga da ih se
izgubi da opet ne bi prošla istu torturu. Interakcija
i mrežna struktura, hipertekstualne žive rečenice su sasma nešto
drugo. Možda mi je zato trebalo pola godine da odgovorim na
cunterview poziv. Ovom
prilikom se ispričavam za odugovlačenje.
Kad
su stigla konkretna pitanja vrisnuh od uzbuđenja!
Jes! Razgovaramo!
|
|
Ponedjeljak, 07 Svibanj 2007 |
 Razgovarala: Vedrana Lukačević
Mima Simić - okultna hrvatska spisateljica opskurnog izričaja, neprohodnog stila i 'neugodnog' seksualnog opredjeljenja. Rođena 1976. u bolnici, piše prozu, poeziju (Drvena Marija), eseje, grafite. Objavljivala navedeno u svim časopisima i novinama koji drže do sebe. Uz to se bavi kreativnim prevođenjem, uzgajanjem mačaka, popravljanjem bicikla i kišobrana. Prehodala Španjolsku u 26 dana. Posjetila grob Brucea Leeja u Seattleu. Trag ostavila u brojnim medijima (proza, kritika, glazba, strip, grafiti, psovka), policija joj prisluškivala telefon. Majka Glorije Scott i otac Gospodina Šejmija.
|
|
Subota, 05 Svibanj 2007 |
 Piše:
Barbara Matejčić
Srpski izdavači su sitni tajkuni i
pljačkaju pisce zarađujući na njihovoj muci. Najčešće ne
poštuju ni potpisane ugovore oko autorskih honorara, tako da sam
svojevremeno tužila sudu dva eminentna beogradska izdavača. S
Narodnom knjigom sam dobila spor, a sa Stubovima kulture izgubila.
Nisam imala novca da sudski vještaci provjere moje tvrdnje da je
tiskano bar tri tiraže jednog mog romana.
Centralizacijom Srbije,
destrukcijom vojvođanskih institucija i ukidanjem autonomije
početkom devedesetih, ukinuta je naša tradicija, kultura pa i
multietničnost.
|
|
Ponedjeljak, 23 Travanj 2007 |
|
 Radmila
Lazić pjesnikinja je rođena u Kruševu, a od 1960. živi i
radi u Beogradu, baveći se uglavnom knjževnošću, a prioritet joj je
ženska poezija, žensko pismo. Poznata je po pokretanju i uređivanju
časopisa za žensku poeziju ProFemina. Radmila je
obilježena potrebom antologičarskog ega za primjerom
neofeminističke prakse koja svoju poetiku zasniva na svjesnom
upisivanju ženskog iskustva u tekst, bez straha da će ono ugroziti
pjesnički identitet i individualitet. Rezultat je
14 objavljenih knjiga kao i antologija suvremene
ženske poezije 'Mačke ne idu u raj' u
koju je, uz mnoštvo izvrsnih pjesnikinja, uvrstila i vlastitu
poeziju. U nastavku saznajte što Radmila Lazić misli o ženskoj, hrvatskoj, bosanskoj, srpskoj, svjetskoj i blogerskoj književnosti, a na cunterview profilu uživajte i u njezinoj poeziji...
|
|
Utorak, 27 Ožujak 2007 |
 Darija Žilić, poznata aktivistica, književna kritičarka,
prevoditeljica i pjesnikinja iz Zagreba
Književna scena prepuna je glasnih, nametljivih, nenačitanih. No paralelno postoji mnogo onih koji dublje promišljaju
književnost. Drago mi je da postoji blogerska književnost - zato
što blogeri nagrizaju klanove i autoritete.
...Nažalost, trenutno je riječ o tome da se feminizam
svodi na interesnu borbu raznih udruga za moć. Srećom, postoje
feministice koje organiziraju festivale, izlaze na ulice, pišu. One
nisu dio čopora. Nisam za pojam 'sestrinstvo' jer
podrazumijeva neku žensku podršku, neko toplo gnijezdo, a to ne
volim, u to ni ne vjerujem.
|
|
Utorak, 20 Ožujak 2007 |
U Talijanskome
institutu za kulturu od 17. veljače do 16. ožujka 2007. bila
je postavljena izložba zagrebačke slikarice, Lade Luketić
pod nazivom Tragovima Venecije / Glazba u slici. Idejni
začetnik projekta Glazba u slici je Domagoj Terzić,
utemeljitelj Rovinjskoga festivala, a izložba je dio rezultata
dvogodišnje suradnje upravo s Festivalom barokne glazbe u Rovinju.
Kreativna suradnja glazbenika koji su nastupali u okviru Festivala i
slikarice koja je svojim umjetničkim, slikarskim senzibilitetom
prenijela to na neki način na platno, urodila je plodom te ostavila
novi trag u glazbi i slici.
|
|
Utorak, 20 Ožujak 2007 |
 Renata Poljak |
|
Nedjelja, 11 Ožujak 2007 |
S koliko si godina napisala bilo što
prvi put?
Bilo što, vjerojatno dok sam još
nosila dudu u ustima – vrlo sam rano znala slova, ali bilo što
suvislo, što bih predstavila javnosti, bilo je tridesetak godina
kasnije.
Prva slikovnica, knjiga?
Cvilidreta, voljela sam je jako, iako
sad, hm, s povijesne distance držim neke njene moralne pouke
dvojbenima.
|
|
Utorak, 06 Ožujak 2007 |
 Razgovarao: Robert Olujić
Intervju
sa Teom
Hatadi, slikaricom, jednom od rijetkih osoba u Hrvatskoj koja se
bavi bodypaintingom. U posljednje vrijeme jedna od glavnih
preokupacija ove mlade umjetnice je problematika rata koju tematizira
kroz izradu plišanih tenkova “s ciljem da nešto hladno i opasno
pretvori u toplo i mekano, a da ljudi istovremeno osjete hladnoću
oružja koja je samo pokrivena ili sakrivena iza meke i čupave
površine”.
|
|
Četvrtak, 01 Ožujak 2007 |
Rada Šešić, rođena u
Bjelovaru, živjela u Sarajevu, a od 1993. godine živi u
Nizozemskoj, u Utrechtu. Režira kratke i dokumentarne filmove
(između ostalih - U prebijeloj samoći - Oktavijan nagrada na
Danima hrvatskoga filma). Piše o filmu - časopisi danski Dox,
Hrvatski filmski ljetopis, nizozemski Skrien, američki
Animation Journal; surađuje na knjigama o filmu-britanskim "24 Frames" i "Indian Cinema"
te World Documentary Encyclopedia, (USA). Predaje Indijski film na
Sveučilištu u Amsterdamu na Fakultetu za povijest i teoriju filma.
|
|
Srijeda, 28 Veljača 2007 |
ili Nitko nije odgovarao za
komunističke zločine u Rumunjskoj
Razgovarala: Barbara Matejčić
Spisateljica Herta
Müller (53) nije imala lagodan život. Rođena je u rumunjskoj pokrajini Banat
kao pripadnica njemačke manjine. Za vrijeme studija u Temišvaru
zalagala se za slobodu govora, već s prvim knjigama je imala
problema s cenzorima, a nešto kasnije je i otpuštena s mjesta
prevoditeljice u tvornici jer je odbila suradnju s tajnom službom.
Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature,
više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj. Godine 1987. emigrirala
je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi.
|
|
