"Gender Check" je prva sveobuhvatna izložba umjetničkih djela iz Istočne Europe od šezdesetih godina prošlog stoljeća do danas koja je posvećena temi rodnih uloga. Kustosica Bojana Pejić je zajedno s timom stručnjaka iz 24 zemlje, napravila izbor 400 radova 200 umjetnika te ova izložba stvara sasvim različitu sliku jednog, donedavno umnogome nepoznatog poglavlja u povijesti umjetnosti, a koja bi mogla istovremeno poslužiti i kao važan prilog suvremenom rodnom diskursu.

Katarzyna Kozyra - Olimpia, 1996.

IZLOŽBA: GENDER CHECK
Femininost i maskulinost u istočnoeuropskoj umjetnosti
MUMOK, BEČ, 13. studenog 2009 - 14. veljače 2010.

'Gender Check' prati promjene u predstavljanju muškog i ženskog uzora u umjetnosti – osobito njihov razvoj u različitim društveno-političkim uvjetima. Izložba svjedoči o specifičnom uzajamnom odnosu između umjetnosti i povijesti, kako iz perspektive kronološkog, tako i iz one tematskog pristupa:

Wojcieh Fangor - Figures, 1950.

Sve do šezdesetih godina XX stoljeća, dominantne figure u umjetnosti socrealističke tradicije bile su herojske radnice i radnici. Država je propagirala program "bespolnog društva" koje je trebalo preobraziti stvarnost, ali je neslužbena umjetnost toga doba takav program dočekivala s ironijom i raskrinkavala ga.

Poslije perioda kolektivističke estetike utopijske države, na lokalnom nivou bilo je moguće otkriti različite individualističke i otvorenije tendencije koje su nailazile na neprijateljski odgovor, stvarale nezavisne prostore nekomformističke umjetnosti. Od sedamdesetih godina XX stoljeća započinje preispitivanje ideala femininosti i maskuliniteta i izvan propagandističkih klišeja prošlosti: autoportreti i predstave tijela i subjektiviteta počinju navještavati novootkriveno samopouzdanje koje je isto tako izraženo i u otvoreno prikazanoj seksualnosti koja dovodi u pitanje heteroseksualne standarde i herojske ideale maskulinosti. Čak su i u stvaranju mnogih apstraktnih djela korišteni antropomorfni oblici i ta su djela također poslužila pri ukazivanju na pitanje društvenog odnosa među spolovima.

Emancipacija u odnosu na uzore razvijala se usporedno s emancipacijom u odnosu na tradicionalna izražajna sredstva, pa su dobivali na značaju novi mediji i nove umjetničke forme poput fotografije, filma, videa i performansa. U isto vrijeme sve je veći broj umjetnica koje stječu afirmaciju.

Tomislav Gotovac - Pokazivanje Časopisa Elle, 1962.

Padom Berlinskog zida 1989. i urušavanjem socijalističkih režima, došlo je do suočavanja s novim izazovima u vidu rastućeg nacionalizma i neoliberalnih utjecaja sa Zapada. Novostečene slobode stigle su usporedno s neokonzervativnim ograničenjem uloga koje je uskoro i samo postalo temom umjetničkih djela. U kontekstu feminističke teorije izražena je kritika šovinističkih, militarističkih, mizoginih i ksenofobičnih ideologija. Počelo se otvarati pitanje homoseksualnosti. Na udaru su se našli klišeji o materinstvu i tradicionalnim, religijom inspiriranim idealima femininosti i patrijarhalne strukture moći. Kako bi se naglasio politički i radni značaj ženskog identiteta sve su češće aluzije na povijesne alegorije femininosti.

Na izložbi će biti predstavljeno trienaest hrvatskih umjetnika, Igor Grubić, Sanja Iveković, Vlasta Delimar, Dalibor Martinis, Tomislav Gotovac, Vlado Martek, Mio Vesović, Ksenija Kantoci, Slaven Tolj, Vera Fischer, Željko Jerman, Stjepan Lahovsky, Sven Stilinović - pri izboru kojih je sudjelovala kustosica Ivana Bago.

Kratak popis umjetnika
Anri Sala, Anita Arakelyan, Anna Koushar, Ismet Mujezinović, Šejla Kamerić, Alla Georgieva, Sanja Iveković, Tomislav Gotovac, Běla Kolářová, Veronika Bromová, Mare Tralla, Cornelia Schleime, Fritz Skade, Emese Benczúr, Orshi Drozdik, Tibor Hajas, Erzen Shkololli, Aija Zarina, Zenta Dzividzinska, Egle Rakauskaite, Sofija Veiveryté, Zaneta Vangeli, Valentina Rusuž Ciobanu, Jelena Tomašević, Wojciech Fangor, Katarzyna Kobro, Katarzyna Kozyra, Alexandra Croitoru, Ion Grigorescu, Lia Perjovschi, Anna Alchuck, Oleg Kulik, Vladislav Mamyshev-Monroe, Marina Abramović, Tanja Ostojić, Anetta Mona Chisa/Lucia Tkacova, Jana Želibská, Tadej Pogačar, Duba Sambolec, Arsen Savadov & Oleksandr Kharchenko, Boris Mikhailov i mnogi drugi.

Spisak zemalja i istraživača
Albanija (Edi Muka), Armenija (Eva Khachatryan), Bosna i Hercegovina (Dunja Blažević), Bugarska (Maria Vassileva), Estonija (Katrin Kivimaa), Njemačka (Angelika Richter), Gruzija (Lali Pertenava / Nino Tchogoshvili), Kosovo (Erzen Shkololli), Hrvatska (Ivana Bago), Letonija (Mara Traumane), Litva (Laima Kreivyte), Makedonija (Suzana Milevska), Moldavija (Lilia Dragneva), Crna Gora (Bojana Pejić), Poljska (Izabela Kowalczyk), Rumunjska (Alina Serban), Rusija (Keti Chukrov), Srbija (Branislav Dimitrijević), Slovačka (Zora Rusinova), Slovenija (Urška Jurman), Češka Republika (Martina Pachmanová), Ukrajina (Hedwig Saxenhuber), Mađarska (Edit András), Bjelorusija (Almira Ousmanova).

Simpozij
Simpozij "Čitanje roda. Umjetnost, moć i politika predstavljanja u Istočnoj Europi" održat će se 13. i 14. studenog u dvorani MUMOK-a. Međunarodni stručnjaci pozvani su da govore o ulozi feminističkih teorija u Istočnoj Europi u odnosu na zapadni kontekst, o značaju transrodnih pozicija, kao i o novoj definiciji i reviziji kanonskih ideala roda.

Dodatne informacije: www.gender-check.at

Komentari

Dodaj Novi

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."