Advertisement
Početna stranica
Brze vijesti
Opća kultura
Vox Feminae
Izložbe / Osvrti
Intervjui
Filmska.net
Cunterview radionice
Cunterview jukebox
Festivali
KOLUMNE
Q-fokus
Žene i strip
Cherry F. u malom mistu
BAZA UMJETNICA
Likovna umjetnost
Književnost
Film, video i fotografija
Novi mediji
Glazba
Scenska umjetnost
Primijenjena umjetnost

Grupa 'Projekt 6': Stereotipi i predrasude
Petak, 20 Lipanj 2008
Imageod 17. do 29. lipnja 2008.
Galerija Karas HDLU, Praška 4, Zagreb

od 01. do 12. srpnja 2008.
Galerija Kortil, Strossmayerova 1, Rijeka
 
Projekt6 (projekt6.blog.hr, mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ) okupio je autore u eksperiment koji za cilj ima istražiti vezu između tematike, medija i osobnosti.
Kao i izložbom Exchange expirience explore, svaki autor/ica referira se na rad drugog, ali je i sam predmet reference. 


 
Image
Martina Miholić / Tagbox
MARTINA MIHOLIĆ (ZG, 1981.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385 (0)91 535 6164
Martina Miholić u radu Tagbox/ponos i predrasude uzima samu sebe kao glavni subjekt promatranja odašiljući elektronski upitnik svom bliskom i daljem okruženju sa sljedećim nizom pitanja: gdje si me upozno/ala, što sam ti ja, navedi mojih desetak karakternih osobina, u kojim me ulogama u životu možeš zamisliti, u kojima ne. Vođena željom za analizom i dekonstrukcijom vanjske ovojnice koja nas isto toliko približava koliko udaljava od drugoga ili bolje rečeno konfrontirajući se sa sobom u tuđim očima, umjetnica stvara kutiju u kojoj se razlamaju razne perspektive i komunikacijska čvorišta suodnosa ti i ja, te razotkrivaju kontradikcije koje taj odnos karakteriziraju. Također, u samom procesu je više nego svjesna koliko smo u odnosu ka drugome podvrgnuti marketinškim istinama i modama (posebice žene), arhetipskom naslijeđu, ali i nedostatku kvalitetnog vremena. Osobno ogoljavanje i dekonstruiranje pozicije subjekta, autoričina je osnovna metoda hvatanja u koštac s predrasudama.
… / ambiciozna / izafektirana / vesela / ekscentrična / šarena / odana / iskrena / zatvorena / provokativna / sramežljiva / ekstravagantna / elokventna / kreativna / zbunjena / sofisticirana / pametna / zavodljiva / voli mlado meso / duhovita / inteligentna / razuzdana / naivna / oštra na jeziku / sexy / organizirana / nesvjesno isključiti druge iz komunikacije / humana / gayfriendly / ekstrovertirana / introvertirana / fokusirana na sebe / djeluje neozbiljno / sposobna / radišna / draga / jebozovna / jako emo / perverzna / nježna / teško dostupna / uplašena / komunikativna / topla / ludasta / profesionalna / umišljena / živcira ju malograđanštvina / hot / uživa u centru pažnje / ekstremno zabavna / tvrda u stavovima / lagano sexualno eksplicitnih stavova / umiljata / snobbish / mekana / erotična / dobro se ljubi / socio-avanturistična / prpošna / dječjeg duha / nije skroz sigurna u sebe / željna potvrde izvana / snažna / senzauliš / blistava / neodlučna / zna kaj hoće / preintenzivno se doživljava / voli kad ju se voli / plaha / mazna / nenametljiva / napadna / neiskvarena / …  
 
Image
Tea Hatadi / Isječci iz video rada
TEA HATADI (KC, 1980.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385 (0) 91 552 9789
Tea Hatadi secira svoje osobne predrasude prema nečistom u urbanom prostoru i nemarnim životnim egzistencijama u urbanom krugu. Ona tako prati i osvještava jedan životni ciklus: od odbacivanja stvari od strane njezinih susjeda, te nje same, do akumulacije tih istih stvari od strane judi na rubu urbaniteta, čiji modusi vivendi u njoj stvaraju određenu dozu gnušanja. Tea tako objektiviziranim «dokumentarističkim okom» snima ispred svoga prozora krupni otpad i situacije koje se oko njega stvaraju, a par tjedana kasnije traži taj isti urbani kaos, ovog puta u zadanimzakonitostima prostora zagrebačkog Hrelića, gdje prati Martinu u uobičajenoj joj potrazi za «novim modnim rekvizitima». Da li uistinu možemo s jednim pogledom shvatiti otkuda nešto dolazi, koje su ga ruke spravile i koje priče ono u sebi nosi? Koliko je taj sam proces apsurdan, bolan, ili bitan, a koliko ga prisvajajući zapravo poništavamo ili samo produbljujemo procese stereotipizacija oko nas?
  
 
Image
Maja Rožman / Jedan od predložaka goblena
MAJA ROŽMAN (ZG, 1981.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385 (0)91 561 5411
Maja Rožman crta mentalnu mapu predrasuda i stereotipa kroz poziciju umjetnice u umjetničkom sistemu, ali i poziciju ženskog pisma unutar istog. Ipak, stavljajući na stranu isključivo feministička čitanja, ovdje se ponajviše radi o akciji koja u suodnos dovodi četiri osobe-umjetnice unutar izložbenog prostora, koje izrađuju goblene po zadanim autoričinim predlošcima. Motivi samih goblena se pak nadovezuju na citate umjetnika koji čine etabliranu umjetničku scenu današnjice.  
 
Image
Četiri umjetnice izrađuju goblene po autoričinim predlošcima
 
Cliché je matrica, ali isto toliko stereotip, potvrditi će Maja. Isto je tako i sam umjetnički sistem podvrgnut kritičkim i teorijskim legitimizacijama koje određene proizvode ljudske ruke čine umjetničkim, dok ostale ne uzimaju u obzir. I sam goblen jedno je od takvih prostora negacije, gdje se autorstvo gubi, ali niti ne traži. Element je samo tradicijske prošlosti i dekoracije jednog doma, razbribriga naših baka i skoro pa zaboravljeni klišej koji u svojim motivima, vrlo često skriva sve te visoke umjetničke proizvode. Stereotip koji se vrti oko svoje osi. 
 

Image
Igor Juran / Jedan od 6 'zvjezdanih' portreta
IGOR JURAN (ZG, 1981.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385 (0)91 579 7387
Igor Juran je za bazu svoga rada uzeo pseudo-znanstvene pristupe izradivši astrološku natalnu kartu svakog od sudionika projekta. Autor fotografira šest portreta, uvjetovanih zvjezdanim karakteristikama te sumirajući neka nova univerzalna saznanja koja prevodi u simbolički portret svakog od sudionika umjetničkog procesa. Radi se o izvještačenim, do groteske dovedenih stereotipiziranih prizora mogućih ličnosti, pod vrlo blagom osvjetljenošću.
 
 
 
ZDRAVKO HORVAT (ZG, 1980.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385(0)98/1857913
Image
Vizual rada Zdravka Horvata
Zdravko Horvat u svom radu prepričava jednu konverzaciju kojoj je bio nazočan Igor, prevodeći drugima Igorove, ali i svoje lingvističke te ideološke barijere. Tako priča o umjetniku i potrebnoj mu institucijskoj podršci gubi prvotnu argumentaciju, zbog koje ju je odlučio prepričati i koja je probudila otpor u njemu: «...pa tko bi rekao da umjetnici uopće trebaju institucijsku podršku za radove, što oni ne nastaju sami od sebe kad su već toliko nevidljivi...».
Ona kroz prijevod dobiva novi diskurzivni slijed kroz glas samih umjetnika kojih se tiče: «...oni nas se niti ne trude razumijeti, samo nas osuđuju.», njezin je zaključak. Gdje je nestala priča koju je čuo Igor, a kada započinje ona druga, Zdravkova i ostalih sudnika procesa? I što li se tek događa kad sve to čujem još i ja? 
 
 
Image
Karla Šuler bavi se stereotipima unutar gay zajednice
KARLA ŠULER (ZG, 1980.)
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
+385 (0)98 1863 004 
Karla Šuler s radom Phishing se odlučila nadovezati na stereotipe i diskriminacije koje se događaju unutar jedne stigmatizirane manjine, gay manjine, ali i stereotipizacije koje grade nove stereotipe. U tom procesu, ona uzima za primjer netoleranciju kojase manifestira kroz «fish jokes», uvriježene unutar gay communityja, koji se bave ribljim smradom vagine, te koji prevode estetsku netolerancija, ali i gnušanje prema ženskim spolnim organima iliti seksualnom činu lezbijki. Kao referenca poslužila joj je i knjiga Erica E.Rofesa i Sare Miles «Suprotni spol: gay muškarci o lezbijkama, lezbijke o gay muškarcima». Autorica će reći da ju je zaintrigirala činjenica, iako je rad bazirala na dovoljno kontroverzi, kako se između redova ponovo kristalizira proces subordinacije žene u društvu i to paradoksalno od zajednice koja je stigmatizirana sama po sebi i u najliberalnijim socijalnim sredinama. Stereotip je u radu Karle Šuler tretiran kao uljez u našoj percepciji koji, nažalost, uočimo tek kad postanemo žrtve tog istog, jer nerijetko se i sami, kada mislimo da nas se ne dotiču, smijemo šalama na račun onih drugih.
 
 
Iz predgovora Ivane Meštrov
 
Prilagođeno pretraživanje

| Powered by Joomla and NGO studio |
| Be the change you want to see in the world |
2006 - 2013 cunterview.net
Made for Firefox
Use under Creative Commons BY-NC-SA License (Uvjeti korištenja)