Piše: Gordan Duhaček

Četvrt stoljeća istovremeno je i kratak i dug vremenski period. Svašta se može dogoditi u 25 godina, a također je moguće da se ništa ne dogodi ili promijeni.
To se najbolje vidi na primjeru borbe za ženska prava, u međuvremenu usko povezane s feminističkim pokretom, koja nas uči kako se stvari mijenjaju, ali uvijek nekako ostaju iste. Značajan podsjetnik na to jest i knjiga 'Ženski eros i civilizacija smrti' sociologa Vjerana Katunarića, prvotno objavljena 1984. godine, čime zaslužuje i čast biti proglašena prvom znanstvenom studijom o feminizmu na ovim prostorima. Njezino novo izdanje na tržište plasira Jesenski i Turk, obljetničarski podsjećajući na važnost ovog štiva, koje je ostavilo veliki utjecaj na feminističku teoriju u regiji. Katunarić se od tada nije vraćao ovoj tematici, usmjeravajući svoju pažnju na druge teme, poput nacionalizma i kulturne politike, no 'Ženski eros i civilizacija smrti' i dalje ima glas djela koje se obavezno čita.

Piše: Maja Hrgović

U školi su desetljećima učili đake da prije oslovljavanja neke žene treba prvo pogledati nosi li ona vjenčani prsten na ruci: ako ga nosi, pristojno je obratiti se sugovornici sa gospođo, a ako prstena nema, žena se može smatrati gospođicom. Ponekad se uz to temeljno pravilo isticalo još i ono da je svaka "starija žena" gospođa, bez obzira ima li ili nema prsten - što je samo unosilo zbrku u mozgove mladih osvajača bon tona. U svakom slučaju, odašiljana je poruka da su jedino brak i životna dob kadri ženu učiniti gospođom, dok na primjer obrazovanje, izvrsnost u poslu ili manifestiran talent - nemaju takvu snagu socijalne transformacije.

Prisutnost gospođica i gospođa u hrvatskom jeziku poslužila je autorici Zrinjki Glovacki-Bernardi kao podloga za inventivnu sociolingvističku studiju, objavljenu u Alfinoj biblioteci Duh vremena pod razigranim naslovom Kad student zatrudni - rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku.

Sonja Gašperov i Cyber ZOO

Piše: Olja Savičević Ivančević
Sonja Gašperov: Cyber Zoo (Algoritam, 2008.)
Prvo poglavlje (PDF, 11 stranica)

Gdje god vidite ime Sonje Gašperov (Split, 1982), bilo da je riječ o stripu, ostalim vizualnim umjetnostima ili književnosti, očekujte nešto neočekivano. Zabavno, inovativno, angažirano, i u tom poetičkom, etičkom i estetskom smislu radikalno. Koliko radikalno? Sonja je prava ugroza za građanski moral i estetiku iz dnevnog boravka.

Darija Žilić: Pisati mlijekom, Altagama, Zagreb, 2008.

Piše: Olja Savičević Ivančević

Piše: Barbara Matejčić

Među zanimljivim naslovima koje objavljuje Centar za ženske studije, a tu su, da spomenemo samo neke, djela Virginije Woolf, Bell Hooks 'Feminizam je za sve: strastvena politika', Manuela Zlatar 'Novo čitanje bajke: arhetipsko, divlje, žensko' i niz tematskih zbornika, najnoviji je 'Dom i svijet' Renate Jambrešić Kirin.

 

Anais Nin (1903-1977) drži predavanje

Piše: Elizabeta Hrstić

Tko je bila Anais Nin? Žena-mit, strastvena, karizmatična i originalna umjetnica ili, pak, poput Alme Mahler ili Dore Maar - tek fatalna muza muškim stvarateljima? U svakome slučaju, makar i nije dominirala njezina uloga spisateljice, svoje doba, prvu polovicu 20. stoljeća, obojala je vatrom, slaveći umjetnost i umjetnički svijet, slaveći sam život. Čak i u ratnome vihoru ili u vremenima kada je njegova sjena nadvijala sva područja, ostala je vjerna svome idealu, svojoj filozofiji: "Umjetnost je moja jedina religija". 

od 17. do 29. lipnja 2008.
Galerija Karas HDLU, Praška 4, Zagreb

od 01. do 12. srpnja 2008.
Galerija Kortil, Strossmayerova 1, Rijeka

 

Projekt6 (projekt6.blog.hr, mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ) okupio je autore u eksperiment koji za cilj ima istražiti vezu između tematike, medija i osobnosti.

Kao i izložbom Exchange expirience explore, svaki autor/ica referira se na rad drugog, ali je i sam predmet reference. 

Piše: Darija Žilić
Gostovanje Mire Furlan na hrvatskoj televiziji bilo je pompozno najavljivano danima prije talk showa 'Nedjeljom u dva'. Naime, ova zvijezda jugoslavenskog filma i kazališta trebala je prvi puta nakon 17 godina govoriti na nacionalnoj televiziji o medijskom linču koji je nad njom izvršen početkom devedesetih, ali i o životu u SAD-u. No gledatalji, pa i sam voditelj, bili su vrlo iznenađeni njezinim medijskim nastupom.

piše: Melita Matjel

Povodom 8. obljetnice internet-projekta "The World for Peace/Metamorphosis of Fragility" na virtualnoj adresi zagrebačkog Filozofskog fakulteta www.ffzg.hr/peace2000 koja je posvećena temama mira, tolerancije, nenasilja i multikulturalnosti, auditorij posjetilaca web baze za kreativne žene cunterview.net pozivam u posjetu navedenom koautorskom mrežnome uratku.

Piše: Jelena Graovac

photo by Tajana Zver

  

Od 10. do 18.travnja, u Galeriji Vladimir Nazor, mogla se pogledati izložba pod nazivom (re)produkcija, autorice Ive Kovač, apsolventice slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Povod izloženom radu, kako u pratećem tekstu piše sama umjetnica, bila je sljedeća rečenica: «Žene nemaju potrebu baviti se umjetnošću jer imaju sposobnost rađanja.»

Piše: Aida Bagić

divojka vodu nosila
i pjesmu pjevala
la la la

divojka vodu prolila
a pjesma ostala
la la la 

Izveštačica sa lica mesta i autorka fotografija:
Biljana Kosmogina
www.blogoye.org/kosmogina
Vagina, inkriminisani pojam o kojem se otvoreno ne priča, zapostavljena, zloupotrebljena, zlostavljana i najčešće predstavljena u negativnom kontekstu, u svetu kojim vladaju muški principi, dobila je napokon pažnju koju zavređuje; rehabilitovana je u punom svetlu i postavljena na pijedestal ne samo umetničke scene, već i suštinskih vrednosti života.

Izložba 'Oaza' u Galeriji Matice hrvatske, Zagreb.
31. 3. - 14. 4. 2008.
Radnim danom i subotom od 11,00 do 17,00 sati.

Piše: ak. slik. Krešimira Gojanović
Dijana Nazor predstavila je jučer zagrebačkoj publici svoj novi rad nazvan 'Oaza' u prostorima Galerije Matice hrvatske u Zagrebu. Riječ je o vrlo kompleksnome djelu, slojevitome i bogatome značenjima na sadržajnoj razini, a u tehničko-izvedbenome smislu, njezina multimedijalna, ambijentalna instalacija odiše autorskom zrelošću i visokim profesionalizmom, čemu je svakako doprinijela i autoričina suradnja s kustosicom izložbe i povjesničarkom umjetnosti Višnjom Slavicom Gabout (dio njezina predgovora možete pročitati ovdje) te sa Zorislavom Šojatom i Gordanom Šojat, koji su autori svjetlosne instalacije na Dijaninoj izložbi.

O pjesmi 'Marija' Irene Matijašević
Piše: Olja Savičević Ivančević

Marija je izrasla iz svog imena, iz naslova. I odmah se, već u prvim stihovima ona u taj naslov vraća da bi ga potvrdila, označila, da bi ga posve prisvojila i do kraja pjesme zveckala tim najljepšim na svijetu imenom kao kastanjetama ili narukvicama.

Njeno ime: Marija, rastvorilo se u dobro razveden jezik, u njegovo živahno palucanje, u petarde i bokore slika.