Advertisement
Početna stranica
Brze vijesti
Opća kultura
Vox Feminae
Izložbe / Osvrti
Intervjui
Filmska.net
Cunterview radionice
Cunterview jukebox
Festivali
KOLUMNE
Q-fokus
Žene i strip
Cherry F. u malom mistu
BAZA UMJETNICA
Likovna umjetnost
Književnost
Film, video i fotografija
Novi mediji
Glazba
Scenska umjetnost
Primijenjena umjetnost
Online prijava umjetnice

Suzanne Lilar
Piše: Milena Benini

Na današnji dan, 21. svibnja 1901. godine, rodila se Suzanne Verbist, danas poznatija kao Suzanne Lilar, belgijska teoretičarka i spisateljica.
 
Uključivanje muškaraca i mladića u postizanje rodne ravnopravnosti
Piše: Nataša Bijelić

Image
Nataša Bijelić izvještava sa simpozija
U Brazilu, u Rio de Janeiru je od 30.03. do 3.04. 2009. održan svjetski simpozij pod nazivom Engaging Men and Boys in Achieving Gender Equality (Uključivanje muškaraca i mladića u postizanje rodne ravnopravnosti). Simpozij sa oko 450 delegata/kinja, predstavnik/ica NVO-a, istraživača/ica, donosioca/teljica odluka, UN dužnosnika/ica, predstavnika/ica udruga mladih iz 80 zemalja predstavlja povijesni događaj, koji je pozdravio i  Ban Ki-moon, generalni sekretar UN-a, upravo radi činjenice da se po prvi puta na svjetskom nivou problematizira i naglašava uloga muškaraca u transformaciji maskuliniteta i ostvarenju rodne ravnopravnosti.
 
Neiskorišteni prostori stoje između gradske vlasti i nezavisne kulture
Piše: Barbara Matejčić

Image
Jedan od obećanih prostora za nezavisnu kulturu i mlade
Kada se konačno krajem prošle godine potpisivao ugovor o osnivanju Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić po tko zna koji put potegnuo pitanje neiskorištenih gradskih prostora, koji bi se uz nešto političke volje i financijskih sredstava mogli iskoristiti u kulturne namjene.

Među prostorima koje je tom prilikom u euforičnom zanosu nabrajao je i bivša tvornica Badel, koja je u četverogodišnjem mandatu gradske vlasti prošla put od sigurnog centra za nezavisnu kulturu (s Bandićevim predizbornim blagoslovom 2005. godine) preko prostora neizvjesne i vjerojatno komercijalne namjene jer ga ''nitko na svijetu ne bi dao samo za izvaninstitucionalne aktivnosti'' (izjava bivšeg pročelnika Gradskog ureda za kulturu Pavla Kalinića u Vjesniku) do ponovne ''utvrde nezavisne kulture'', kao što je to Bandić prije koji mjesec rekao.
 
Dan žena i Anne Bonny
Piše: Milena Benini

Image
Piratica Anne Bonny
O povijesti Dana žena sam već pisala. No, bez obzira na to, osjećam potrebu i ove godine naglasiti neke stvari. Npr:

Dan žena nije Valentinovo. Koliko god vas neki mediji pokušavali u to uvjeriti, Dan žena nije dan kad ženama treba kupiti neku sitnicu i pretvarati se da je time sve odrađeno.  Osobito ne treba kupovati šminku, donje rublje i slične patrijarhalne gluposti. Dan žena je dan kad se žene prisjećaju svega što su dosad postigle, i pitaju se što još trebaju postići.

Dan žena nije “socijalistički praznik”. Da, potaknule su ga žene koje su se bavile politikom iz socijalističke perspektive, i određen je prema datumu jednog ruskog ženskog protesta, ali, bez obzira na to, osnovna mu je svrha i namjera podsjetiti na ženska prava, tj. na prava žena bez obzira na političku ili bilo koju drugu orijentaciju.

Dan žena je dan za sve. Kao što pitanje jednakosti spolova nije samo žensko pitanje, tako ni Dan žena nije samo “ženski” dan. Ove godine, na primjer, UN je kao središnju temu Dana žena odredio: Žene i muškarci ujedinjeni u eliminiranju nasilja protiv žena.

 
Sretan rođendan, Marija Jurić Zagorka
Piše: Milena Benini

ImageBez obzira na to što piše na Wikipediji, Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka 1873. godine, u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca.

Bila je tako strašna žena da su je se mnogi bojali, i zato joj pridjeljivali razne nelijepe nadimke. Tako je Šime Mazzura, glavni urednik Obzora, za nju rekao da je "baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama". Naravno, nimalo nije pomagalo ni to što je bila iznimno popularna kao spisateljica: time je dvostruko uvrijedila establishment, i kao žena i kao autorica "popularnog šunda"

 
Bitches
ImagePiše: Dubravka Ugrešić

"Life's a bitch and so am I!" - Catwoman u filmu Batman Returns (1992)

Šta znači bitch znaju i oni koji nemaju pojma o engleskome. Bitch ima protočnost i učestalost riječi fuck, njezina cirkulacija je globalna. Riječ bitch zvoni posvuda, naprosto zato jer američke TV-serije i filmovi putuju posvuda. U slavenskim jezicima riječ bitch potisnula je bogati domaći repertoar riječi s istim značenjem.

 
Kako čitati stripove na računalu?
ImageŽivimo u doba kada pristup informacijama nikada nije bio brži i interaktivniji. Vijesti čitamo na internetskim portalima te ih istodobno komentiramo na forumima, a informacija postaje zastarjela već poslije nekoliko sati. Novine u papirnatome obliku samo ovlaš prelistamo u kafiću, više zbog navike, jer smo sve relevantne informacije pročitali još jučer poslijepodne.

Sveopća digitalizacija nije izbjegla ni medij stripa – po cijelome svijetu postoje skupine entuzijasta koji omiljene stripove po nabavi skeniraju i pretvaraju u format pogodan za čitanje na ekranu računala.
 
Teorijsko osmišljavanje ženskog pisma
Piše: Mirna Galović Cupać
Image
Teorije ženskoga pisma, prema Elaine Showalter, zasnivaju se na četiri modela različitosti: na biološkom, lingvističkom, psihoanalitičkom i kulturološkom modelu. Svaki predstavlja pokušaj da se definiraju i diferenciraju kvalitete žene-pisca i ženskoga teksta. Oni se preklapaju, ali su uglavnom sekvencijalni u tome što svaki u sebe inkorporira onaj prije njega.
 
Žensko pismo / Žena kao autorica / Pitanja odnosa roda i žanra
Piše: Mirna Galović Cupać

Image Krenula sam u ovo istraživanje pod utjecajem dekonstruktivističke i poststrukturalističke misli koja polazi od pretpostavke konstruiranosti rodnoga, pa i spolnog identiteta, kao i samog identiteta uopće, i zapravo s ciljem da negativno odgovorim na pitanje postoji li žensko pismo. Energetski impuls za kretanje nepreglednim teorijskim prostranstvima, često i neprohodnim, bila mi je misao kako nema potrebe za podjelom književnosti na žensko i muško pismo, kako postoji samo podjela na dobru i lošu književnost.
 
Također sam osvijestila, na početku ovog istraživanja, svoju odbojnost pa i iziritiranost tim pojmom žensko pismo, sintagmom toliko općeprihvaćenom i općepoznatom, zahvalno operabilnom, latentno a ponekad i eksplicitno negativno konotiranom, barem po mom iskustvu sa dnevnim publikacijama i svakodnevnom javnom i privatnom retorikom.
 
Stanje i nepostojanje likovnog marketinga u Hrvatskoj
Piše: ak. slik. Krešimira Gojanović
ImageU razvijenim europskim državama tržište umjetnina po svojoj važnosti nalazi se odmah iza tržišta nekretnina, no u tranzicijskim zemljama poput naše, situacija je puno kaotičnija, jer likovnog tržišta jedva da ima, odnosno, njegov razvoj stihijski je prepušten mnogim nestručnim pojedincima i pojedinkama bez osnovnih znanja o likovnom marketingu, a sami umjetnici i umjetnice često puta izloženi su različitim neugodnim iskustvima onda kad pokušavaju plasirati i prodati svoj rad u domaćim uvjetima.
 
«« -- « - 1 2 3 4 - » -- »»


Prilagođeno pretraživanje

| Powered by Joomla and NGO studio |
| Be the change you want to see in the world |
2006 - 2012 cunterview.net
Made for Firefox
Use under Creative Commons BY-NC-SA License (Uvjeti korištenja)