Piše: Barbara Matejčić

Jedan od obećanih prostora za nezavisnu kulturu i mlade

Kada se konačno krajem prošle godine potpisivao ugovor o osnivanju Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić po tko zna koji put potegnuo pitanje neiskorištenih gradskih prostora, koji bi se uz nešto političke volje i financijskih sredstava mogli iskoristiti u kulturne namjene.

Među prostorima koje je tom prilikom u euforičnom zanosu nabrajao je i bivša tvornica Badel, koja je u četverogodišnjem mandatu gradske vlasti prošla put od sigurnog centra za nezavisnu kulturu (s Bandićevim predizbornim blagoslovom 2005. godine) preko prostora neizvjesne i vjerojatno komercijalne namjene jer ga ''nitko na svijetu ne bi dao samo za izvaninstitucionalne aktivnosti'' (izjava bivšeg pročelnika Gradskog ureda za kulturu Pavla Kalinića u Vjesniku) do ponovne ''utvrde nezavisne kulture'', kao što je to Bandić prije koji mjesec rekao.

Da je prostor glavna točka sporenja između nezavisne kulture, ali i mladih te gradske uprave potvrdilo se i na tribina ''Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba - četiri godine poslije,'' koja se održala u srijedu, 6. svibnja,  u Novinarskome domu. 

 

Sa tribine

Rezimirajući protekle četiri godine Emina Višnić, koja je na čelu zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade, nabrojala je niz prostora koji su se u to periodu s pozicija vlasti spominjali kao oni u koje bi mogao useliti taj sektor. Od industrijskog kompleksa Badel-Gorica, koji je dijelom već prenamijenjen u komercijalne svrhe, zatvorenih nekoć kultnih klubova Kulušić i Lap, Paromlina koji još od požara prije dvadeset godina propada iako je  2005. godine, otkada je  paromlinski kompleks u vlasništvu Grada Zagreba, Milan Bandić izjavio: ''Dajte nam šest mjeseci i uredit ćemo Paromlin'', do bivše Tvornice ulja u Branimirovoj pa čak i tunela Grič i Gradskog podruma. 

 

Do danas ni jedan od tih prostora nije iskorišten u onu svrhu za koju se obećavao – za nezavisnu kulturu i mlade. Emina Višnić ocjenjuje da ne postoje jasni kriteriji za dodjelu gradskih prostora te da gradska politika nije strateška niti nudi sustavno rješavanje problema, već pribjegava ''krpanju i vatrogastvu''. To bi značilo da reagira tek onda kada mora, a to obično znači pred izbore, kao što su prije četiri godine stavili svoj potpis na deklaraciju nezavisne kulture i mladih, kojom se, među ostalim, tražila dodjela nekih od spomenutih prostora za multifunkcionalni centar za nezavisnu kulturu i makroregionalni centar za mlade.   

 

Emina Bužinkić, Emina Višnjić i Duško Ljuština

Emina Bužinkić u ime Mreže mladih Hrvatske smatra da mladi nisu prioritet u gradskoj politici, jer nema sustavnog, planskog bavljenja njihovim problemima, već se također pribjegava ad hoc rješenjima.

 

Duško Ljuština, član zagrebačkog Gradskog poglavarstva zadužen za kulturu, priznaje da nije napravljeno sve što se obećavalo (''teško je naći instituciju koja svoje planove stopostotno izvršava''), ali smatra da je postignuto puno na području nezavisne kulture.

U to ubraja kino Europu, skoro otvaranje Plesnog centra (čeka se uporabna dozvola), programsku podršku bivšim kinima Studio i Mostor, osnivanje Zagrebačkog Centra za nezavisnu kulturu i mlade te najavljuje završetak pregovora oko kupnje  zgrade bivše Tvornice ulja u Branimirovoj ulici, koja je predviđena za Centar za nezavisnu kulturu i mlade.

Akteri s nezavisne kulturne scene, poput Sergeja Pristaša (BADCo ) i Zvonimira Dobrovića (Queer Zagreb), ocijenili su da je gradska uprava personalizirana (svi se problemi rješavaju preko Ljuštine ili onoga tko je na čelu Ureda za kulturu), spora, neučinkovita, nekooperativna te da ne prepoznaje važnost nezavisne kulturne scene, koja je najpropulzivniji dio gradske kulturne ponude.  

Pročitajte i tekst Nepotkupljivost na djelu (Dea Vidović, Kulturpunkt) koji također izvještava sa ove tribine.
Fotografije preuzete sa flickr accounta Kulturpunkta. Sve slike sa tribinemožete vidjeti ovdje.

 

 

KUPUS.NET: Smijeh za Ljuštinu, tuga nezavisne scene

Na okruglom stolu "Strpljen-Spašen" o kulturnoj politici prema nezavisnoj kulturi i mladima Zagreba aktualni član Gradskog poglavarstva za kulturu Duško Ljuština u startu je odbacio skup kao režiranu predstavu, arogantno se obrušivši na legitimna pitanja o tome zašto mjere iz deklaracije koju je Bandić potpisao prije četiri godine još nisu izvršene.

Ljuštinina najava da će Muzej suvremene umjetnosti biti otvoren za tjedan dana, da će se točke iz stare deklaracije riješiti do jeseni ili pak usporedbe s proračunima Gospića i Otočca, dočekane su uz smijeh okupljenih pripadnika nezavisne scene.

"Plesni centar je gotov, završen je. A otvorit će se kad dobije dozvolu. Pa neće propasti svijet ako se ne otvori odmah", uzbuđeno se pravdao Ljuština, pokušavajući poentirati najavama otvaranja Lapidarija i Kulušića, dok istodobno obećavani kompleksi poput Badela postaju komercijalni poligoni "gdje možete kupiti WC školjku", kako je primjerice navela Emina Višnić, ravnateljica jedinog Centra za nezavisnu kulturu i mlade u Europi osnovanog da "upravlja" prostorima koji mu nisu dodijeljeni.  

Komentari

Dodaj Novi

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."