 9. broj Balkanskog
Književnog Glasnika donosi prvi dio tekstova na temu Žena i židovstva:
Paul Laurent Assoun: Sterilne žene u Bibliji: Sterilnost kao dokaz
zakona, Michele Bitton: Lilit ili prva Eva: Židovski mit o
demonskoj ženstvenosti, Pauline Bebe: Pristup žena na javnu scenu
putem Halahe, Doris Bensimon: Žene u religioznim previranjima u
izraelskom društvu, Laurence Podselver: Izbor tradicije i zahtjevi
suvremenosti: lubavičke žene u Francuskoj, Danièle
Bertein: Židovska mama u židovskoameričkom suvremenom romanu, Janine Gdalia: O majkama, kćerima i ženama u sefardskoj literaturi, Joelle Allouche-Benayoun: Miješani parovi i prijenos. U nastavku pročitajte po rečenicu dvije iz svakog teksta, a svi tekstove nalaze se navedenim redoslijedom ovdje.
Paul Laurent Assoun: Sterilne žene
u Bibliji: Sterilnost kao dokaz zakona
...Ali ono što nas
mora uzbuniti je, da se tako što (sterilnost) najprije događa
«prvorazrednim» ženama, bilo zbog njihovog središnjeg
položaja u sudbini židovskog naroda, bilo zbog uzoritosti sudbine
koja im je namijenjena. Tako da bih naveo primjere, u najmanju ruku
reprezentativne, kojima ćemo se ovdje baviti - a da ne pružamo
iscrpljujući popis – žena Patrijarha, to je najprije Saraj, ali i
Rahela. To je zatim Manoahova žena, buduća Samsonova majka, koju
nam prikazuju kao sterilnu. Sterilnost je isto tako svojstvo junačkih
ličnosti, zbog raznih razloga, o kojima ne znamo jesu li one «po
ustroju» sterilne, ali za koje je priopćeno da su bez djece...
Michele Bitton: Lilit ili prva Eva: Židovski mit o
demonskoj ženstvenosti
Ukorijenjena u tekstovima i židovskom
folkloru, ali skrivena kao što to moraju biti demoni, Lilit je
međutim ponovno otkrivena prije nekih dvadesetak godina u vrtlogu
feminističkog pokreta koji je proširio legendu u kojoj je ta
demonska figura opisana kao prva žena stvorena za Adama, ali koja je
odbila općiti s njim.
Pauline Bebe: Pristup žena
na javnu scenu putem Halahe
Uzet ću tri primjera kako bih
pokazala da je Halaha
(skup židovskih religijskih zakona) prilagodljiva i dopušta
promjenu: pozitivne naredbe vezane uz vrijeme, a kojih su žene
oslobođene; uspinjanje žena na Toru, i ona o proučavanju Tore za
žene.
Doris Bensimon: Žene u religioznim previranjima u
izraelskom društvu
Demografi, sociolozi i politolozi
proučavaju židovsku populaciju prema različitim stupnjevima
vršenja vjerskih službi. Prema najnovijim ispitivanjima, danas se
ona dijeli na slijedeći način:
- jako strogo izvršavanje
(haredim): 10%
- strogo izvršavanje (datiim): 10%
-
tradicionalisti ( masortim): 29%
- ne izvršavaju (hilonim): 51%
Laurence Podselver: Izbor tradicije i zahtjevi
suvremenosti: lubavičke žene u Francuskoj
Tridesetog
ožujka 1992. godine sastale su se u Parizu, u Kongresnoj Palači,
žene i kćeri HaBaD-a
da bi proslavile rođendan Rabija (90 godina) i onaj od Rebecen,
pokojne Haje Muše. Lubavičke žene su došle u velikom broju sa
svojim kćerima, s novorođenčadi, ali i sa svojim majkama, zaovama,
rođakinjama, prijateljicama…
Danièle
Bertein: Židovska mama u židovskoameričkom suvremenom romanu
Bilo
da je ta židovska mama, prava majka u punom smislu riječi, ili da
je to adoptivna majka, ili neka teta, bilo da je ona glavna ličnost
pripovijesti ili neki drugorazredni lik, ona je dobila, pod
satiričkim perom pisaca, svojstva čudovišnog, kastrirajućeg i
otuđujućeg stvorenja. I da od nje naprave savršenu žrtvu za
smijeh, ti su se pisci oborili na mnoge vidove židovskog života, na
vidove u kojima majka ima pravo prigovora.
Janine Gdalia:
O majkama, kćerima i ženama u sefardskoj literaturi
Danas će
se ovo izlaganje oslanjati samo na židovske suvremene pisce
definirane kao“sefardska književnost”. One zemlje Orijenta, koje
su bile prožete berberskom, arapskom i židovskom kulturom, u drugoj
polovini XIX. stoljeća pretrpile su snažan europski utjecaj,
naročito francuski koji je za nas bitan.
Joelle
Allouche-Benayoun: Miješani parovi i prijenos
Što je to
dakle brak sa «strancem»?
Brak sa strancem je uvijek
bio više li manje dobro toleriran u antici, i to ne samo kod
Židova.
Danas, kad se oni umnožavaju, kod Židova, ali također
općenito gledajući u cjelini društva, oni izazivaju, u najboljem
slučaju,odbijanje, a u većini slučajeva, višestruku osudu. Tako,
kao krajnji slučaj u Južnoj Africi, za vrijeme vlasti aparthejda,
miješani je brak bio zabranjen pod prijetnjom zatvora. U nekim
zemljama nije dozvoljen, ako ne i formalno odbačen, kad se radi o
ženi iz grupe koja se udaje za stranca. To je sigurno slučaj
muslimanske žene koja mora onda preobratiti svog supruga (obrnut
slučaj ne važi: muškarac musliman ne mora obratiti svoju ženu,
bila ona kršćanka ili Židovka): to vjersko pravilo ima društveno
gospodarske osnove, koje pronalazimo u raznim oblicima u mnogim
društvima, ali uvijek sa posebnim nadzorom nad ženom, i kroz nju,
nad djecom koju ona može roditi. Vjera ovdje samo ponovno prikazuje
društvemo stajalište: svaka skupina želi zadržati društveni
nadzor nad svojom reprodukcijom.
Hvala Božidaru
Alajbegoviću na ukazivanju na ove tekstove.
|
