Advertisement
Početna stranica
Brze vijesti
Opća kultura
Vox Feminae
Izložbe / Osvrti
Intervjui
Filmska.net
Cunterview radionice
Cunterview jukebox
Festivali
KOLUMNE
Q-fokus
Žene i strip
Cherry F. u malom mistu
BAZA UMJETNICA
Likovna umjetnost
Književnost
Film, video i fotografija
Novi mediji
Glazba
Scenska umjetnost
Primijenjena umjetnost
Online prijava umjetnice

Kako je grad maknuo niz ekološko-umjetničkih skulptura
Nedjelja, 18 Siječanj 2009
ImagePiše: Marina Butorac

U tri dana bagerima i dizalicama uklonjeno je dvanaest kamenih stupova postavljenih 2004. Litopunktura Zagreba, oblik umjetničkog rada u cilju očuvanja životnih tokova ekološki labilnih prostora, međunarodni je rad umjetnika iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke pod vodstvom svjetski priznatog akademskog kipara Marka Pogačnika.


Gotovo svi/e smo čuli za suptilne energije Zemlje, radiesteziju, probleme podzemnih voda, podzemna zračenja, biopotencijal prostora. Mnogi, koji su osjetili tegobe u svojem stanu su pozvali stručnjak(inj)e da pregledaju prostor. Nakon toga su dobili prijedlog kako taj prostor – liječiti. Upravo nešto takvo se dogodilo i Zagrebu, dobio je projekt kojim se ojačava bio-polje Zagreba, biopotencijal njegova prostora, te su neutralizirana štetna zračenja.

Osim svoje ekološke vrijednosti, projekt zagrebačke litopunkture ima i umjetničku vrijednost.

Image
Prvi od 12 litopunkturnih kamenova nalazi se na Mirogoju

Bez obzira razumijemo li ovaj projekt u potpunosti ili ne, upravo je zastrašujuće da jedan ozbiljan grad koji teži biti mekom slobode i kulture razvuče nečije djelo, u koje je uloženo puno truda, rada, analiza, nastao u suradnji i sa ljudima iz različitih zemalja, i bagerima i kamionima potajno razveze sa mjesta na koje su bili postavljeni. Dvanaest kamenih stupova postavljeno je 2004. Lokacijska dozvola koju svaki kamen posjeduje kaže da "skulpture mogu stajati na odobrenom prostoru dok Grad navedeni prostor ne bude privodio drugoj namjeni ili preuređivao".
 
Litopunktura Zagreba, oblik umjetničkog rada u cilju očuvanja životnih tokova ekološki labilnih prostora, međunarodni je rad umjetnika iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke pod vodstvom svjetski priznatog akademskog kipara Marka Pogačnika.

Za svoj rad autor je dobio i nacionalnu nagradu 2008. za umjetnost u prirodnim i gradskim prostorima, a svake godine zadnjih 30 godina vodi slične projekte i radove u gradovima širom svijeta. Rad u Zagrebu predstavljen je nakon postavljanja 2004. javnim predavanjem u Europskom domu, izdan je detaljni katalog – vodič sa stručnim recenzijama, objavljeni članci u novinama i časopisima, prikazan prilog na televiziji.
 
Image
Kozmogram na uglu ulica Pile I i Nalješkovićeve i onaj na Mirogoju
Ovdje se otvara u javnosti pitanje odnosa Grada prema umjetničkom radu koji je u tri godine saživio sa gradom. Prema vijestima na internet portalu - od Gradske uprave ponuđeno je šturo obrazloženje o prenamjeni prostora, ali se iz Gradskog ureda za prostorno uređenje tvrdilo da Zrinjevac uređuje taj prostor "zbog brojnih prigovora građana".

Zagreb je izgleda jedini grad u svijetu koji je odlučio ovakav rad maknuti, jer svi drugi gradovi u Europi, pa i dalekom Brazilu, su integrirali litopunkturu i slične radove već odavno u svoje urbano tkivo i prirodu.

Danas već zemlje poput Njemačke, Austrije, Švicarske, Amerike imaju znanstvene odjele u sklopu istraživačkih instituta prirodnih znanosti na temu ovakvih i sličnih projekata. Najbliži nama je Institut za kulturu tla u Beču, a koji kroz razne projekte surađuje i sa institucijama u Hrvatskoj (ovdje možete vidjeti znanstvene radove, te primjenu znanja u prostor).
 
Rad zagrebačke litopunkture, te znanja su integrirani i u projektu SVIBOR - Prikupljanje podataka o projektima u RH, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Kod nas su ovakvi projekti tek u povojima u smislu područja gdje bi trebali biti integrirani (arhitektura, graditeljstvo, šumarstvo, dizajn, ekologija i druge) i rade ih tek male grupe entuzijasta i entuzijastica.
 
Image
Kozmogram na kamenu kraj gradskog poglavarstva
Poput svih tema po pitanju održivosti, strategija usmjerenih tome, a potpuno prihvaćenih već desetljećima i priznatih u svijetu, poput reciklabilnih plastičnih vrećica, kuća od slame u arhitekturnim projektnim uredima u Njemačkoj, upotreba održivih resursa u Hrvatsku sustavno kasne ili su u sprezi s nečim. Ovaj rad je u prostoru imao svoju ulogu, funkciju, razlog zbog čega je tamo. Njegovim pomicanjem svakako se narušava vitalno-energijska struktura prostora.

Kako sam Gradskoj upravi već poslala jedan službeni dopis, nakon kojeg se stvar nije poboljšala, već još i pogoršala, pomisao na slike uklanjanja ovog ekološko-umjetničkog rada i to potajno i bez konzultacije s autorom, kako putuju po svijetu izaziva u meni sram što se to događa u mojem gradu Zagrebu.

Rad se treba integrirati u tkivo grada, gdje zapravo nikome i ne smeta, uklopljen je u već postojeće uređene zelene površine parkovnog tipa (koje se nadamo se neće prenamjenjivati) i pješačke zone, a podsjeća nas na važnost usklađivanja života čovjeka sa bilom i vitalno-energetskim poljem planete na kojoj živimo – Zemlje, te nas odmiče od antropocentrizma zbog kojeg naš okoliš sustavno pati.
 
Tekst je preuzet sa ZamirZinea.

Digg!Reddit!Del.icio.us!Google!Netscape!Technorati!StumbleUpon!Newsvine!Furl!Ma.gnolia!Free social bookmarking plugins and extensions for Joomla! websites! title=
Komentari
Dodaj Novi
vrijeme je
vesna 2009-01-29 14:30:29

dosti je dugo taj grad bil privremeni glavni grad. Ili neka se uozbilji i to
postane ili neka naslov vrati Varaždinu od koga ga je i dobil. On je lažna
metropola, pravi Imotski na Savi, što dokazuje i ovom svojom nekulturom.

Riječanka
Komentiraj
Ime:
Email:
 
Naslov:
Molim unesite anti-spam kod sa slike.

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."

 
Prilagođeno pretraživanje

| Powered by Joomla and NGO studio |
| Be the change you want to see in the world |
2006 - 2012 cunterview.net
Made for Firefox
Use under Creative Commons BY-NC-SA License (Uvjeti korištenja)